Ove godine rekordan ulov plave ribe

Bez autora
Oct 05 2011

Ove godine hrvatske ribare očekuje rekordan ulov plave ribe! Posljednje četiri godine hrvatski ribari ulovili su 35 posto više plave ribe, uglavnom srdele, nego u prethodnom četverogodišnjem razdoblju. Od 2004. do 2007. godine ulovljeno je 12.000 tona, a od 2008. do 2011. godine oko 187.000 tona. Srdela je riba koja je vrlo podložna kolebanjima unutar populacija uslijed djelovanja čitavog niza abiotičkih (temperatura, salinitet...) i biotičkih čimbenika. Zbog učestalijih promjena u hidrografskim svojstvima jadranske vode dolazi i do učestalijih kolebanja populacija srdele, promjena u ponašanju pa čak i pomicanja njezinih centara mriješćenja prema nešto sjevernijim područjima. Treba naglasiti da usprkos čestim kolebanjima populacija, srdeli ne prijeti opasnost od prelova, na temelju podataka o ribolovnom naporu te podacima o njezinim procijenjenim količinama i ulovu. S obzirom na sve veći ribolov postoji velika opasnost od uništenja većeg broja hrskavičnjača kao što su morski psi i raže, prije svega što takve vrste imaju vrlo nizak fekunditet, odnosno nisku moć razmnožavanja.

Ove godine rekordan ulov plave ribeOve godine hrvatske ribare očekuje rekordan ulov plave ribe! Posljednje četiri godine hrvatski ribari ulovili su 35 posto više plave ribe, uglavnom srdele, nego u prethodnom četverogodišnjem razdoblju.

Od 2004. do 2007. godine ulovljeno je 12.000 tona, a od 2008. do 2011. godine oko 187.000 tona.

Srdela je riba koja je vrlo podložna kolebanjima unutar populacija uslijed djelovanja čitavog niza abiotičkih (temperatura, salinitet...) i biotičkih čimbenika. Zbog učestalijih promjena u hidrografskim svojstvima jadranske vode dolazi i do učestalijih kolebanja populacija srdele, promjena u ponašanju pa čak i pomicanja njezinih centara mriješćenja prema nešto sjevernijim područjima.

»Treba naglasiti da usprkos čestim kolebanjima populacija, srdeli ne prijeti opasnost od prelova, na temelju podataka o ribolovnom naporu te podacima o njezinim procijenjenim količinama i ulovu. S obzirom na sve veći ribolov postoji velika opasnost od uništenja većeg broja hrskavičnjača kao što su morski psi i raže, prije svega što takve vrste imaju vrlo nizak fekunditet, odnosno nisku moć razmnožavanja«, upozorava voditelj splitskog Laboratorija za ihtiologiju i priobalni ribolov prof.dr.sc. Jakov Dulčić.

Oslić je, uz škampa, glavna gospodarski važna vrsta u demersalnom ribolovu u srednjem i južnom Jadranu. Uslijed velikog izlova na pojedinim područjima, znanstvenici su uočili veliki broj jedinki čije su duljine na granici ili su ispod duljine prve spolne zrelosti. Također je zamijećeno da oslić, umjesto u trećoj i četvrtoj godini života, spolno zrelim postaje već u drugoj. Slično su znanstvenici zamijetili i kod bakalara u Atlantskom oceanu.

Srdela je jedna od najzdravijih namirnica s ovih prostora. Jako je hranjiva i probavljiva te nudi antioksidanse omega tri i omega šest nezasićene masne kiseline, najzdravije u prirodi. Konzumiranjem srdele ljudske se krvne žile odčepljuju jer su njezini antioksidansi žderači slobodnih radikala.

Iako je Hrvatska mediteranska zemlja sa zavidnom tradicijom i dugogodišnjim iskustvom u iskorištavanju darova mora, prehrana ribom kod nas je mala i iznosi tek pet do 6,6 kilograma ribe godišnje. Plava riba, posebno srdela prava je riznica proteina, vitamina i minerala. Jedan mali obrok od nešto više od 100 grama te namirnice osigurava polovinu čovjeku dnevno potrebnih bjelančevina, 40 posto dnevne potrebe za kalcijem, 20 posto za vitaminom D te 10 posto za željezom.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik